YOGA

Riječ yoga vuče korijen iz sanskrtske riječi yuj i odnosi se prvenstveno na njen glagolski korijen koji znači: upregnuti, uvrstiti, povezati.

U najstarijim indijskim spisima, Vedama (4000 pr.Kr.), yoga se spominje kao praksa pomoću koje pojedinac postiže cjelovitost, odnosno potpunost u ujedinjenju individualnog jastva s kozmičkom svijesti. Kao takva praksa, praksa preobražaja svijesti pojedinca, korijen “yuj” zapravo označava cilj te discipline, odnosno jedinstvo, ujedinjenje ili potpunost.

U hrvatskom se jeziku koristi i riječ jaram, koja možda najbolje opisuje korijen “yuj”. Jaram povezuje i drži skupa dva vola (figurativno um i tijelo) koja bi bez ujarmljivanja išli svaki svojim putem.

Korijeni moderne jogijske prakse nalaze se u Patanjalijevim Yoga Sutrama, kolekciji sastavljenoj od 195 aforizama koji datiraju iz vremena 2.st.pr.Kr..

U Yoga Sutrama Patanjali otkriva i razrađuje pojam “ASHTANGA” ili “OSAM UDOVA YOGE”. Kroz udove yoge, odnosno kroz praksu samodiscipline, tjelesnih pozicija (asana), daha, koncentraciju i meditaciju, pojedincu je pokazan put kako doseći viša stanja svijesti i na taj način ponovo otkriti svoju pravu prirodu.

Moderni sistem ashtanga-vinyase dolazi iz drevne tradicije Patanjalija i praksa tjelesnih vježbi (asana) zahtjeva posvećenost, pravilnu uporabu daha i koncentracije. Kad vježbamo s potpunom svjesnošću, Ashtanga yoga uistinu postaje meditacija u pokretu.

 

Dobrobiti prakse vidljivi su ne samo na tjelesnoj razini ljudske egzistencije, kroz bolje zdravlje fizičkog tijela, povećanje kapaciteta pluća, fleksibilnost, balans, snagu i izdržljivost nego i na psihičkoj razini, kroz potpuno mirno mentalno stanje, fokus uma i osjećaj ispunjenja i neopisive ugode koja slijedi uvijek nakon prakse.


Danas yoga uspješno uspostavlja harmoniju i balans na svim planovima čovjekove egzistencije. Yoga je tako i znanost i umjetnost, savršeno sugestivna, mudra i potpuna disciplina. Kad ju vježbamo s predanošću i ljubavlju uvijek donosi očite rezultate bolje kvalitete življenja.